Kronologija razvoja

1880.

Izgrađen veliki mul Petka

Izgradnjom mula Petka započelo je snažnije oblikovanje moderne luke u Gružu. Novi lučki zahvat stvorio je temelje za daljnji razvoj prometa i infrastrukture.

1901.

Dolazak željeznice

Dana 15. srpnja 1901. Gruž je povezan željeznicom sa zaleđem i europskom prometnom mrežom. Luka je time dobila važnu ulogu u prometu robe i putnika. Godine 1918. Luka Gruž bila je jedina jugoslavenska luka sa željezničkom vezom s unutrašnjošću.

1910-e

Željeznički magazin

U doba Austro-Ugarske izgrađen je Željeznički magazin, prostrana zgrada koja je i danas u funkciji. Nekada se u njemu skladištilo uz pomoć dizalica, a danas uz pomoć dizala i viličara.

1920-e

Lučke dizalice

Na operativnu obalu počele su se postavljati dizalice. Naposljetku ih je bilo šest, a najveća je imala nosivost od 25 tona.

1929.

Nasipanje obale

Kako bi se povećale operativne obale, 1929. godine započelo je nasipanje obale od Solske baze do današnje Upravne zgrade.

1947.

Osnovano poduzeće

Dana 4. listopada 1947. osnovano je poduzeće Luka i javna skladišta Dubrovnik. Ono je organizacijski prethodnik današnje Luke Dubrovnik d.d.

1961.

Silosi Batahovina

Zbog potreba izgradnje hidroelektrana Grančarevo u BiH i Plat u Župi dubrovačkoj, na Batahovini su postavljeni silosi za rasuti cement: osam silosa ukupnog kapaciteta 3.200 m³.

1964.

Najveća dizalica

Za potrebe izgradnje hidroelektrana Grančarevo u BiH i Plat u Župi dubrovačkoj, na vrhu Kantafiga postavljena je dizalica najveće nosivosti od 25 tona, zvana 'Babaroga'.

1973.

Nasipanje mandrača

Prvi veći zahvat pred odlazak željeznice bila je rekonstrukcija obale Petka za trajektni vez, u čijem je sastavu bilo i 5.000 m² parkirališta za prihvat vozila za trajekte.

1976.

Prestanak željezničkog prometa

Dana 1. lipnja 1976. godine ukinuta je željeznica. Time je završilo važno razdoblje Gruške luke, nakon čega Luka mijenja poslovnu politiku i ulaže u operativne obale, skladišne prostore i trajektni prihvat.

1977.

Upravna zgrada i putnički terminal

Nasipanjem mandrača dobiven je prostor za izgradnju nove Upravne zgrade Luke Dubrovnik s putničkim terminalom, ukupne površine 1.904 m².

1981.

Hladnjača i skladišta

Izgrađena je hladnjača površine 3.269 m² za smještaj južnog voća, razne smrznute robe i ostalih lako pokvarljivih prehrambenih proizvoda. U godinama koje su slijedile izgrađena su i druga skladišta.

1991.-1992.

Ratna razaranja

Lučka infrastruktura, skladišta i mehanizacija teško su oštećeni tijekom Domovinskog rata. Hladnjača je uništena 1991., a nekadašnji silosi uklonjeni su 2015. Komisija za popis i procjenu ratnih šteta Luke Dubrovnik procijenila ih je na 20.441.010 DEM. Štete u dubrovačkoj luci činile su više od 50 % ratnih šteta u svim hrvatskim lukama.

2006.-2011.

Rekonstrukcija vezova

Rekonstruirani su vezovi 10-12 te je izgrađen vez 14. Zahvat je bio jedna od ključnih etapa modernizacije lučkog područja, a Luka je tada preorijentirana isključivo na putnički promet.

2011.

Funkcionalna obala

Rekonstruirano je više od 1.000 metara obale te je na toj trasi povećan koristan gaz na 11-11,5 metara. Time je na području Luke Dubrovnik omogućeno pristajanje brodova duljih od 300 metara.